0

WANEM BLONG MEKEM TAEM YU RISIVIM WAN KLEM

Sam man taem oli risivim wan klem maet oli seksek se bae oli pass long Kot. Fulap long ol man Vanuatu taem oli risivim wan klem oli tekem i laet nomo mo oli putum i stap mo no tekem aksen qwiktaem mo taem oli sek be hem let finis. Hemi impoten blong save se taem yu no tekem aksen afta we yu risivim wan klem, narafala man we i passem yu long Kot hemi gohed nomo wetem kes i no mata we yu no stap. Bae klema i save askem long Kot bong i entarem jajmen agensem yu. Bae hemi nogud long yu from yu no kat Janis blong talem stori blong yu long Kot mo bae yu mas pem damej we narafala man i klemem.

Nao, taem yu risivim wan klem yu mas ridim gud wetem note blong Defenden we i stap wetem klem ia olsem yu save wanem blong mekem.  Sapos yu wantem tekem wan loia, yu mas lukaotem wan hariap be yu no wet. Sapos yu gat loia o yu riprisentem yu wan, atikel ia bae hemi helpem yu blong save wanem blong mekem afta we yu risivim wan klem.

Risponse blong yu bae hemi dipen nao long stori blong you. Yu save luk hemia ol step we yu nid blong tekem taem we yu risivim wan klem:

  1. FAENEMAOT HAMAS TAEM YU NIDIM BLONG PRIPEREM WAN RISPONSE

Taem yu stap tingting long risponse blong yu mo wanem aksen nao bae yu tekem hemi gud yu chekem rul blong luk se hamas taem nao yu gat blong rispon long klem we i stap. Bae yu faenemaot se yu gat smol taem nomo blong priperem wan ansa. Yu save faelem wan aplikesen mo askem long Kot blong i givim yu wan extensen be yu no stanap long aplikesen ia from Kot i save sakemaot sapos hemi luk se i nogat gudfala risen blong askem extensen ia.

  1. SKELEM OL OPSEN BLONG YU

Sapos yu gat fulap opsen yu save:

  • Traem faenem wan agrimen

Afta we yu stori wetem loia blong yu be hemi talem se yu nogat wan strong difense no yu nogat tumas janis blong win, hemi taem blong yu traem faenem wan agrimen kwicktaem wetem klema . Rimemba se rul i givim yu smol taem nomo blong priperem wan ansa so yu mekem sua se  yu tekem aksen long taem ia nao. Nao sapos yutufala mo klema i kam long wan agrimen bae yu no nid blong go long Kot mo hemia bae i sevem yu blong no pem kost. Be from yu no save tingting blong klema so hemi gud blong yu priperem defens blong yu i stap from sapos klema i no agri wetem yu  be yu stil save faelem difense blong yu long taem.

 

  • Faelem wan risponse mo/difense

Step ia hemi impotem from i shoem long klema mo Kot se yu tingting strong blong defendem yu wan mo bae klema i no save askem Kot blong i entarem jajmen agensem yu sapos yu no go long taem we Kot i sidaon blong harem kes ia.

 

Civil Procedure Rules 2002 ( CPR) i talem se yu gat 14 dei blong faelem wan risponse afta we yu risivim wan klem. Taem yu risivim klem hemi kam wetem wan fom [ Form 7]. Hemia nao risponse fom. Be sapos i nogat, yu save tekem wan long ofis blong Kot o long websaet ia www.paclii.com. Long fom ia bae yu putum adress blong sevis blong yu mo tikim box sapos

yu tingting blong difendem Klem ia mo sapos yu wantem faelem wan kaontaklem. Afta  we yu fulumap fom ia bae loia blong yu i saenem mo bae yu faelem long Kot bifo 14 dei i pass. I nogat fi blong faelem wan risponse. Afta we yu faelem risponse blong yu, yu mas givim wan copi blong hem long klema.

 

Yu gat narafala 14 dei blong faelem wan difense. Be sapos yu faelem wan difense stret afta we yu risivim klem, hemi no nid blong yu faelem wan risponse.

 

Taem yu stap priperem difense blong yu, yu mas tokbaot evri poen we klema i putum agensem yu. Hemi impoten blong shoem long Kot se yu agri, disagri o no save abaot ol poen we klema I putum. Sapos we yu no tokbaot wan bae Kot i tekem se yu stap akseptem poen ia. Difense blong yu bae i mas stap long fom 8 we yu save faenem long CPR mo yu mas faelem bifo 14 dei i pass. Yu mas givim wan copi blong difense ia long klema o loia blong hem. I nogat fi blong pem taem yu faelem wan difense.

 

  • Faelem wan Aplikesen blong sakemaot klem o blong askem infomesen
  • Sapos yu ridim klem be yu ting se klem ia i no hevi mo yu luk se i nogat wan loa we i sapotem klem ia nao yu save mekem wan aplikesen blong askem long Kot blong i sakemaot klem ia.

 

  • Yu save askem blong Kot i sakemaot wan klem sapos yu save se Kot i nogat paoa blong harem kes ia o sapos yu luk se taem blong faelem wan klem olsem i pass finis. Wan exampol hemi ol kes blong kontrak we loa i talem se yu no save klem long hem afta 6 yia i pass.

 

  • Yu save faelem wan aplikesen tu blong askem long Kot i odarem klema blong i givim yu moa infomesen long kes ia blong yu save priperem wan difense.

 

  • Passem klema long Kot

Yu gat opsen blong passem klema long Kot setaem we yu stap faelem difense blong yu. Hemia hemi wan kaontaklem. Kaontaklem blong yu bae i mas folem semak stori ia we klema i talem mo yu mas faelem semtaem wetem difense blong yu. Sapos yu wet kasem we Kot i entarem wan jajmen long kes ia bae yu nomo save faelem wan kes agensem klema from ol rong we hemi mekem long yu.

 

Taem yu faelem wan kaontaklem bae yu mas pem wan fi blong VT 5,000. Afta we yu faelem wetem difense blong yu, yu mas givim tugeta long klema mo mekem sua se klema i saenem     pepa se hemi risivim kaontaklem mo difense blong yu. Afta, yu faelem wan swon statemen blong sevis ia long Kot.

 

 

  • Sapos yu no tekem aksen

Sapos yu no tekem eni aksen afta we yu risivim klem, bae klema i save mekem wan aplikesen blong askem long Kot blong i entarem jajmen agensem yu. Bae Kot i save mekem wan oda blong oli karemaot mani long salary blong yu blong pem damej we klema i klemem o oli save holemtaet propeti blong yu mo salem blong pembak ol damej ia.

Long taem olsem yu mas faenem wan loia we i save wokemaot ol opsen we yu gat mo faenem wan difense blong yu.

  1. PRIPEREM MO FAELEM RISPONSE/ DIFENSE BLONG YU

Sapos yu disaet blong ansarem klem ia mo faelem wan response, wan difense wetem wan kaontaklem yu mekem sua se yu faelem 3 copi blong ol pepa ia long Kot. Nao Kot bae i holemtaet wan copi we bae i putum long fael. Tufala narafala copi, wan hemi blong yu mo narawan bae yu givim long klema o loia blong hem.

 

  1. SEVIS BLONG OL PEPA LONG KLEMA

Step ia hemi impoten tumas. Sapos we klema i nogat loia, yu mas givim ol pepa ia  stret long hem. Be sapos hemi gat wan loia yu save givim ol pepa ia long loia blong hem o long wan man we i wok long ofis blong loia ia. Afta we yu givim ol pepa ia, yu mekem sua se man we i risivim ol pepa ia i saen se hemi risivim mo i putum det mo taem. Yu save yusum pepa ia mo faelem wan swon statemen long Kot we i shoem pruf blong sevis. Nao sapos yu no mekem olsem bae klema i save askem long Kot blong i entarem wan jajmen agensem yu.

 

  1. WANEM BLONG EXPEKTEM

Yu save luk ol diferen stej we wan kes i stap go tru long hem long Suprim Kot  long schedule 3 insaet long CPR o long websaet long paclii.

Wanem we bae i hapen afta hemi dipen long ol pepa we yu faelem long Kot.  Sapos long risponse blong yu yu talem se bae yu no difendem kes, bae klema i askem long Kot blong i entarem jajmen agensem yu mo bae hemi inforsem jajmen ia.

Sapos yu faelem wan risponse mo talem se bae yu difendem kes ia, bae desisen blong Kot hemi dipen long difense blong yu.

Sapos yu faelem wan difense afta we yu risivim klem, bae klema i maet disaet blong faelem wan riplae.

Sapos yu faelem wan difense wetem wan kaontaklem, CPR i givim taem long  klema blong faelem wan reply long difense blong yu mo wan wan difense long kaontaklem blong yu.

Afta we klema mo difenden i faelem ol pepa ia, bae Kot i listim kes ia blong wan kes manajmen Konfrens. Long Kes Manejmen Konfrens ia bae Kot i go tru long kes fael mo luk sapos  hemi nidim moa infomesen o sapos klema mo difenden i nidim blong faelem mo pepa long kes ia mo mekem sua se evri samting i stret blong Kot i save harem kes ia.

Kot i save askem long klema mo difenden blong go long mediasen mo traem blong solvem problem ia bifo hemi save givim wan det we bae hemi harem kes ia long hem.

RIMEMBA:  YU MAS TEKEM AKSEN TAEM YU RISIVIM WAN KLEM. SAPOS YU TEKEM I NATING NOMO YU MAET LUSUM MANI O PROPERTY BLONG YU FROM.

 

DISCLEMA: Hemia wan ligel spes wea yu save faenem ol besic infomesen abaot loa mo olsem

wanem Kot i wok. ol infomesen ia oli no ligel advaes be oli stap blong helpem eniwan i

andestanem wanem blo mekem.

sapos yu kat eni kwestin o nidim eni clarifikesen abaot ol infomesen ia yu save raet i kam long

(vanuatulaw@gmail.com) o visitim websaet blong mifala long (www.pawthelaw.info)

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *