0

WANEM BLONG MEKEM TAEM KOT I ENTAREM WAN JAJMEN AGENSEM YU

Taem we Kot i entarem wan jajmen agensem yu, yu nid blong tekem aksen quicktaem mo folem oda blong Kot. Be sapos yu tingse se hemi oraet blong no tekem aksen be yu stap putum yu wan long trabol.

I kat ol difren wei we Kot i save entarem wan Jajmen agensem yu. Ol Jajment ia i kat some we i odarem yu blong pem narafala man no wan oda blong tekemaot ol samting blong yu.

 

  1. Yu go tru long wan ful trael we yu luk Kot i harem stori blong ol witnis, Kot I lukluk ol loa mo i skelem stori blong tugeta saet mo i entarem wan jajment agensem yu. Kot i faenem se yu mas pem narafala man o i faenem se sam aksen we yu bin mekem oli kosem problem long narafala man ia. Bae Kot i putum wan taem blong yu mas pem narafala man. Sapos yu no mekem pemen long taem ia bae narafala man ia i save inforsem jajmen agensem yu.

 

 

  1. Sapos we yu difenden long wan kes mo yu faelem wan difense be klema i luk se difense blong yu i no strong bae hemi save mekem wan aplikesen blong askem long kot i entarem wan samari jajmen agensem yu. Wan samari jajmen i no rekwaerem wan ful trael. Kot bae i ridim difense blong yu nomo mo taem hemi luk se yu nokat wan strong kes nao bae hemi save entarem wan jajmen agensem yu folem aplikesen we klema i faelem. Wan exampol we kot i save entarem wan samari jajmen long hem hemi kes blong baondari dispute. Sapos we i gat wan dispute be Klema i givim wan ripot blong survey long Kot we i shoem ol stret baondri, bae Kot i nomo nid blong gat wan ful trael blong harem kes from pruf ia hemi shoem i klia nomo wanem ol baondri blong graon. Wetem hemia bae Kot i save entarem wan samari jajmen agensem yu.

 

  1. Sapos yu risivim wan klem be yu no faelem wan difense long taem, bae klema ia save mekem wan aplikesem blong askem Kot i entarem wan difolt jajmen agensen yu.

 

  1. Afta we yu risivim wan klem mo yu faelem wan difense be klema i faelem wan aplikesen blong askem long Kot blong i entarem jajmen agensem yu from yu no rispektem wan oda blong Kot.

 

 

  1. Sapos yu givim wan klem long difenden be yu no rispektem wan oda blong Kot bae difenden I save mekem wan aplikesen blong askem long Kot i sakemaot klem blong yu mo entarem wan jajmen agensem yu blong yu pem kosts  blong hem o sapos hemi faelem wan kaonta klem semtaem wetem difense blong hem.

 

 

Sapos we yu faenem se yu stap long wan long olgeta 5 situesen ia, yu mas go luk loia blong yu hariap mo askem advaes long hem blong hemi talem long yu wanem blong mekem.

 

Long atikel ia bae yumi lukluk moa long poen 3, difolt jajmen, mo olsem wanem yu save dil wetem.

 

 

WANEM BLONG MEKEM TAEM KOT I ENTAREM WAN DIFOLT JAJMEN AGENSEM YU

 

Taem we Kot i entarem wan difolt jajmen agensem yu, klema bae i no save infosem jajmen ia sapos hemi no givim wan copi blong hem long yu. Be sapos klema i tekem wan copi blong jajmen ia i kam long yu be yu no wantem risivim mo yu ting se olsem bae hemi no save infosem jajmen ia be yu rong. I gat ol narafala wei we klema i save infosem jajmen ia agensem yu i no mata yu rifius blong risivim. Klema i save askem long Kot blong mekem sevis folem wan difren wei. Ol difren wei ia i kat sevis tru long niuspepa, long radio, long post o email. Blong save kontrolem ol nekis step afta we Kot i entarem wan jajment agensem Bae taem yu akseptem sevis yu save moa wanem blong mekem mo gat pawa blong mekem ol desisen long kes. Taem yu risivim jajmen, yu no wet, yu mas go luk loia blong yu hariap. Ol aksen blong yu ia oli save helpem taem yu go long Kot.

 

 

Naya yu gat tu joes:

 

  1. Yu save go luk man long narafala saet mo traem blong mekem wan ofa abaot amount we yu save pem mo wetaem bae yu mekem pemen, o

 

  1. Sapos yu gat wan gud risen, yu save mekem wan aplikesen long Kot blong i tekemaot jajmen ia mo givim yu taem blong difendem kes ia.

 

Sapos yu jusum opsen 1 be yu o loia blong yu i mas go luk man long narafala saet o loia blong hem blong tokbaot ofa ia.  Sapos oli akseptem, yufala i mas raetem daon wan agrimen mo saenem mo tekem i go long Kot blong i apruvum. Taem we Kot i apruvum agrimen ia hemi kam olsem wan oda blong Kot mo yu mas rispektem. Sapos yu no rispektem bae Kot i save panisim yu from. Sapos man long narafala saet i no akseptem ofa blong yu be yu save kontinu wetem opsen 2.  Be sapos yu luk se yu no save win wetem opsen 2 be yu stil wantem mekem ol pemen nao yu save askem long Kot blong i putum daon kes ia blong wan infosmen konfrense wea bae yu kam long Kot blong explenem olsem wanem nao yu stap tingting blong pembak mani we Kot i odarem agensem yu. Bae long taem ia, loia long narafala saet tu i save askem kwestin long yu abaot faenesel situasen blong yu. So yu kam long kot wetem ol pepa we oli shoem hamas nao yu stap spendem long wan manis mo wanem nao salari blong yu. Sapos yu gat bank akaon, yu mas tekem ol statemen blong yu. Sapos yu gat ol properti olsem trak o graon, yu mas tekem registresen buk blong trak mo copi blong taetol blong land blong yu i kam long Kot. Long en blong infosmen kronfrens ia bae Kot i mekem wan oda blong pemen mo wetaem yu nid blong mekem ol pemen ia.

 

Sapos yu jusum opsen 2 [ Luk Civil Proce Procedure Rules 2002, Rule 9.5] be yu o loia blong yu i mas faelem wan aplikesen wetem wan swon statemen mo askem Kot blong i tekemaot difolt jajmen ia. Long aplikesen blong yu, yu nid blong givim wan gud mo strong risen long Kot from wanem yu no difendem kes ia mo talem long Kot wanem nao difense blong yu mo mekem sua se yu faelem wan draft copi blong difense ia. Be sapos yu luk se difense blong yu i no strong, yu no wastem taem blong yu blong faelem wan aplikesen from Kot bae i save odarem yu blong pem kost blong aplikesen ia.

 

Nao sapos yu winim aplikesen blong yu, jajmen ia bae i nomo valid be Kot bae i givim yu taem blong faelem wan difense mo bae hemi putum kes daon blong trael. Taem we Kot i givim yu janis ia, yu mekem sua se yu rispektem evri oda blong Kot from sapos yu no mekem folem oda bae Kot i save panisim yu moa. Hemi impoten blong yu save se tru yu winim aplikesen blong yu be bae Kot i stil mekem yu pem ligel kost blong man long narafala side from se aksen blong yu nao i mekem se Kot i entarem Jajmen long fes ples. Kost hemi dipen long kes we i stap bifo long Kot we hemi save stap araon VT 10,000 kasem VT 30,000. Sapos yu gat wan loia, be yu nid blong pem ligel Kost blong hem tu antap long ol kost we Kot i putum.

 

Bae i gat wan narafala atikel we i dil wetem infosmen blong ol jajmen mo olsem wanem nao bae hemia i save afectem yu.

 

 

DISCLEMA: Hemia wan ligel spes wea yu save faenem ol besic infomesen abaot loa mo olsem

wanem Kot i wok. ol infomesen ia oli no ligel advaes be oli stap blong helpem eniwan i

andestanem wanem blo mekem.

sapos yu kat eni kwestin o nidim eni clarifikesen abaot ol infomesen ia yu save raet i kam long

(vanuatulaw@gmail.com) o visitim websaet blong mifala long (www.pawthelaw.info)

 

Leave a Reply