0

SAVE RAET BLONG YU

Long ol nekis atikel bae Vanuatu Law i tokbaot raet blong wanwan man olsem we i stap long konstitusen blong Vanuatu.

Wanem ia konstitusen?

Konstitusen blong wan kantri hemi fesfala mo impoten loa blong wan kantri. Hemi talem wanem wanwan man i save o i no save mekem. Hemi givimaot ol stamba raet blong ol man long wan kantri, hemi talem wanem gavman yumi gat mo olsem wanem nao gavman ia hemi mas wok. Mo hemi talem tu olsem wanem palemen mo Jastis we tufala nao i folem gavman tufala i wok.

Wanem ia wan stamba raet?

Wan Stamba Raet hemi raet we Konstitusen blong kantri ia i givim long ol citizen blong hem. Hemia ol raet we i kamaot folem naturol loa. Hemi ol raet we Kot i luksaet mo mekem sua se hemi protektem blong gavman i no mas abiusum.

Wanem ia Naturol Loa?

 

Naturol loa i talem se i gat samfala raet we God i givim long wanwan man mo woman taem oli bon.

Wanem ol Stamba Raet blong yu we i stap long Konstitusen?

 

  • Raet blong laef;
  • Raet blong fridom;
  • Raet blong sekuriti blong wanwan man;
  • Raet blong proteksen long saed blong loa;
  • Raet blong fri long eni nogud tritmen mo fasin blong fosem man blong wok;
  • Raet blong fridom blong talem tingting blong hem mo blong wosip;
  • Raet blong fridom blong talem tingting blong hem;
  • Raet blong fridom blong kam tugeta mo mit;
  • Raet blong fridom blong muv olbaot;
  • Raet blong raet blong gat wan praevet laef long hom mo proteksen long propeti mo blong man i no blokem blong narafala man blong enjoyem propeti we hemi gat raet long hem;
  • ikwel tritmen folem loa o administretiv fasin blong wok, be hemia nomo se i no gat wan loa bambae i go agensem paragraf ia be bambae i setemaot sam rul we blong oli kavremap spesel benefit, welfea, proteksen o developdevelopmen blong ol woman, ol pikinini mo ol yang pipol, ol memba blong ol grup we laef i no isi tumas blong olgeta mo olgeta pipol we oli stap liv long ol eria we i no develop i kam andap tumas.

Loa bambae i protekem olgeta samting ia: 

  • Eni man o woman we oli talem se hemi mekem wan samting i rong bambae hemi mas pas long kot kwiktaem be kot i mas wok indipenden mo no sapotem wan saed mo bambae man o woman ia i gat wan loea blong difendem hem sipos hemi wan bigfala rong;
  • Pablik i mas stanap long tingting se man o woman we oli talem se hemi mekem rong hemi no brekem loa go kasem taem we wan kot nomo i talem se i tru hemi bin brekem loa;
  • Eni man o woman we oli talem se hemi mekem wan samting i rong bambae oli mas talemaot kwiktaem long hem long langwis we hemi haremsave wanem rong nao kot i stap faenem se hemi mekem;
  • Sipos man o woman we oli talem se hemi mekem wan samting i rong i no haremsave langwis we oli stap yusum long kot haus blong jasem rong blong hem, bambae oli mas mekem sua se i gat wan man o woman we i save tanem langwis i stap wetem hem blong givhan long hem;
  • Kot bambae i no gat raet blong lukluk long keis blong wan man o woman sipos man o woman ia i no stap long kot haus long taem ia. Kot i save lukluk long hem nomo sipos man o woman ia i talem se hemi olraet blong kot i lukluk long keis blong hem;
  • Kot bambae i no save jasem wan man o woman from wan samting we hemi mekem o hemi no mekem be semtaem aksen blong hemia i no olsem wan rong we i agensem loa we oli raetem o kastom loa long taem we man o woman ia i mekem o i no mekem samting ia;
  • Kot bambae i no save givim panisman long wan man o woman i ova long limit we i stap long loa long taem we rong ia i tekemples;
  • Kot bambae i no save lukluk bakegen long wan semak keis blong wan man o woman o long eni narafala rong we hemi save kasem panisman from sipos man o woman ia oli bin padonem hem; o jasem mo talem se hemi rong o kot i talem se i no gat eni rong agensem hem.

Ol samting we mifala i raetem ia  stap long konstitusen.  Long ol nekis atikel bae yumi traem blong explenem wanem mining blong wanwan long olgeta.

Wanem blong mekem sapos yu tingse wan man i brekem raet blong yu?

 

Sapos yu tingse wan man, wan kampani o gavman i brekem wan o moa long ol raet blog yu, yu save faelem wan aplikesen i go long Suprim Kot blong enfosem raet blong yu. Yu save faelem wan konstitusen kes agensem olgeta we yu tingse se oli brekem raet blong yu be hemi i no stopem yu blong  faelem wan civil klem mo askem damej we yu tingse se narafala man i mekem long yu.

Wanem bae Kot i mekem taem yu faelem wan konstitusenol kes?

Kot bae i save mekm ol oda we hemi luk se i stret folem kes o direktem wan we i spolem yu  blong i faen long yu from aksen blong hem.

***

Evriwan i mas ridim konstitusen blong save ol raet ia.

Taem yu ridim Konstitusen bae yu save olsem wanem Gavman i wok mo yu save difendem yu wan. Mo hemia i save helpem yu tu blong tekem aksen agensem ol man blong politik, ol pablik sevent mo ol Jaj sapos yu tingse se aksen blong olgeta i go agensem raet blong yu.

Yu save faenem copi blong Konstitusen long Bislama o Franis lanwis long webaset blong paclii.

DISCLEMA: Hemia wan ligel spes wea yu save faenem ol besic infomesen abaot loa mo olsem wanem Kot i wok. ol infomesen ia oli no ligel advaes be oli stap blong helpem eniwan i andestanem wanem blo mekem.

 

sapos yu kat eni kwestin o nidim eni clarifikesen abaot ol infomesen ia yu save raet i kam long (vanuatulaw@gmail.com) o visitim websaet blong mifala long

(www.pawthelaw.info

Leave a Reply