0

OL SAMTING BLONG SAVE TAEM YU TEKEM WAN LOIA

Wan man i save go long Kot from wan man i mekem I no stret long hem, from hemi mekem wan trabol o hemi go blong lisen long kes blong wan fren.

Nao sapos we yu  yu pass long Kot o sapos yu passem wan naraman long Kot, yu nidim wan loia blong i tekem kes blong yu.  Yu mas kat wan loia from olgeta oli save long loa mo oli save olsem wanem wan Kot I wok.

I kat sam samting we yu mas save bifo yu tekem o yu mitim wan loia.

 

  1. Wanem histri blong wok blong loia ia?

 Long wan smol ples olsem Vanuatu we ol man oli save save gud olgeta hemi isi nomo blong kasem infomesen abaot wan loia mo save sapos hemi stret man blong tekem kes blong yu. Yu no mas tekem wan loia nomo from se hemi bin tekem kes blong wan man we yu save. Bifo yu tekem wan loia yu mas save olsem wanem nao hemi wok. Sapos we hemi wan loia we i neva go  long Kot be i stap stretem ol kes aotsaet long Kot nomo. Yu faenemaot wetem ol man we oli bin tekem hem bifo sapos oli hapi long wok we hemi mekem. Taem yu toktok wetem ol man ia yu askem long olgeta sapos loia ia i stap stori oltaem wetem olgeta aboaot kes blong olgeta mo i stap kam mitim olgeta o hemi  stap kiaman nomo long olgeta. Yu mas askem tu se taem we loia ia i stap askem olgeta blong pem hem, hemi givim risit long olgeta o nokat o explenem long olgeta  se mane we oli pem hemi blong wanem wok. Yu mas askem tu long olgeta sapos hemi isi o nogat blong kasem loia ia tru long telefon mo email blong mitim hem blong tokbaot kes blong olgeta.

Yu no ting se yu mas tekem fas loia we yu mitim o loia we wan man i talem yu. Yu fri blong storian wetem sam moa loia kasem we yu faenem wan we yu ting se hemi stret blong tekem kes blong yu mo we yu yu harem se yu no fraet blong toktok long hem. Yu mas tingbaot se yu yet bae yu pem loia ia mo bae I nogad wan man ia save fosem yu blong tekem wan loia we yu no likem.

  1. Fas miting

Taem we yu kol blong putum wan taem blong fas miting blong yu wetem loia, i no mata sapos yu toktok wetem loia o sekretari blong hem, yu nid blong askem wanem infomesen nao yu nid blong tekem wetem yu. Yu askem gud se wanem samting nao yu nid blong tekem wetem yu long fas miting blong yutufala. Ol samting olsem  eni pepa o witnis we bae oli save bakemap kes blong yu. Yu mas askem sapos fas miting ia hemi fri o nogat. Sapos nogat yu mas askem hamas blong pem blong konsaltesen fi. Fulap long ol loia long ples ia oli stap mekem ol man oli pem ol miting ia folem haoa we oli spendem long wan kes. Nao yu mas askem long ospos oli kivim wan quote long yu. Ol infomesen ia bae oli helpem yu blong ususm gud taem blong yu everitaem yu miting wetem loia.

Yu  mekem sua se taem yu kamaot long fas miting ia yu save olsem wanem nao loa i wok long kes blong yu mo wanem wok nao bae loia blong yu i mekem. Yu askem long  loia blong yu se bae hemi tekem hamas taem blong mekem ol wok ia olsem yu save wanem nao bae yu expectem.

 

 

 

  1. Olsem wanem nao blong pem loia?

Taem yu kamaot long fas miting blong yu, yu mas save se bae loia  i tekem hamas taem blong dil wetem kes blong yu long Kot. Hamas  bae yu pem olsem ligel fi blong ol wok ia. Maet loia blong yu bae i no save givim wan stret amaont long yu be wan expiriens loia bae i save givim yu wan raf amaont. Ol infomesen ia bae oli helpem yu blong disaet sapos yu wantem tekem kes ia i go long Kot  o nogat. Be sapos yu wantem tekem kes i go long Kot, infomesen ia bae i helpem yu blong sevap mo mekem plan blong olsem wanem nao bae yu pem loia blong yu.

Long eni civil kes, fulap loia long ples ia oli mekem ol man oli pem olgeta folem haoa. I dipen long loia we yu tekem, bae yu lukluk blong pem araon VT10,000 kasem VT 30,000 long wan haoa. I kat sam loia we oli stap putum  wan continjensi fi we i minim se taem yu winim kes blong yu bae olgeta i jes tekemaot wan pecentej long amaont we kot i kivim long yu. Be long ol kriminal kes ol loia oli putum wan set fi nomo. Yu mekem sua se taem we yu kamaot long fas miting blong yu wetem loia blong yu, yu save wanem fi bae yu pem mo ol fi ia oli blong wanem wok.

Sapos we yu hapi wetem ol fi ia mo yu wantem tekem loia ia, yu mekem sua loia blong yu i raetem  daon ol tingting ia long wan pepa mo yutufla i saenem.

  1. Wetaem bae loia I statem wok long kes blong yu?

Afta we yu tekem wan loia, yu askem long hem se wetaem nao bae hemi stat blong wok long kes blong yu. From Kot i kat ol strik rul we i talem wetaem blong faelem wan pepa.Sapos ol pepa ia oli no faelem long taem taem ia bae Kot i save sakemaot kes blong yu. So yu mekem sua se loia blong yu i talem long yu taem we bae hemi faelem klem o difens blong yu o eni narafala aplikesen. Yu askem long loia blong yu se weteam bae hemi aplae from wan deit  blong Kot I harem kes blong yu.  Taem yu karem ol infomesen ia, yu mas checkem oltaem loia blong yu blong mekem sua se hemi mekem wok blong hem long taem mo hemi stap givim ol copi blong ol pepa we hemi faelem mo talem long yu taem we hemi faelem ol. Yu mas chekem loia blong yu oltaem blong hemi givim yu stret infomesen long kes  blong yu mo yutufala i mas agri long ol taem blong ol nekis miting blong yutufala blong tokbaot kes blong yu.

  1. Mbae Loia ia i harem tingting blong yu bifo hemi tekem wan desisen?

I kat sam loia we oli no wari blong harem tingting blong klaen blong olgeta  bifo oli tekem wan desisen long kes blong klaen ia. Nao, taem we yu  tekem wan loia, yu mas talem stret long hem se eni bigfala desisen blong tekem long kes blong yu hemia bae yu nomo yu tekem. Yu talem long hem se yu bambaem yu desaet se kes blong yu bae I go long  Kot o yu ting se yu save solvem aotsaet long Kot. Loia blong yu bae i stap nomo blong advaesem yu.

Yu no mas letem wan loia i fosem yu blong tekem wan desisen o hemi mekem sam samting we yu ting se i no stret.

 

  1. Ol we blong toktok wetem loia blong yu abaot kes blong yu?

Ol loia oli tekem ol kes blong ol man raon long Vanuatu. Taem yu stap long wan ples farawe o long wan aeland aotsaet long Efate, yu faenem i hat lelebet blong kasem loia blong yu. Be  semtaem yu wantem tu se loia blong yu mas I infomem yu long wanem I stap hapen long kes blong yu. Yu mas talem stret long loia blong yu se hemi mas infomem yu evritaem hemi go long Kot, wanem ol deit we bae Kot I harem kes blong yu mo wanem desisen Kot i tekem. Nao sapos yu stap nomo long Efate, yu mas checkem loia blong yu oltaem  blong hemi  givim ol infomesen aboat kes blong yu long stret taem.  Yu toktok wetem loia blong yu blong hemi putum ol miting deit blong yutufla blong I givim ol infomesen long kes blong yu.

Loia blong yu I kat wan responsibility blong oltaem hemi mas mekm gud wok blong yu be yu tu yu mas checkem hem oltaem blong luk se hemi stap mekem wok long taem from yu tu yu risponsibol blong mekem sua se kes blong yu I go olsem we yu wantem.

Spos yu luk se loia blong yu i no mekem gud wok blong hem, hemi wastem time mo mani blong yu  o hemi no rispektem ol rules blong Kot, yu fri blong sakem hem mo go tekem wan narafala loia. Yu no stap wetem wan loia we yu stap pem be hemi wok no mekem gud wok blong yu. From spos yu wet kasem taem we yu faenemaot se behevia blong Loia blong yu nao bae I mekem yu winim ol lusum kes blong yu be hemi tu let.

 

Disclema: Hemia wan ligel spes wea yu save faenem ol besic infomesen abaot loa mo olsem wanem Kot i wok. ol infomesen ia oli no ligel advaes be oli stap blong helpem eniwan i andestanem wanem blo mekem.

Leave a Reply